Pitanje aktivnog sudjelovanja mladih može se razložiti na tri glavna problema:

1. mladi ne vjeruju u vladu u društvenom i političkom sustavu prema mladima;
2. mladi nemaju povjerenja prema društvu i političkim institucijama i
3. udruge mladih ne vjeruju drugim udrugama mladih i političkim institucijama

Jednostavno rečeno mlade ne zanima politika pogotovo ako se radi o problemima koji se tiču njihove generacije. Mladi u dobi 18 do 29 godina predstavljaju 22% hrvatskog biračkog tijela i čine od 15 do 30% članova političkih stranaka, u tijelima vlasti, od Sabora do lokalnih razina, pa čak su i podzastupljeni. Primjerice, od 1990. godine do danas udio mladih zastupnika u Saboru kretao se 0 do 2% (jasno se vidi da ih politika ne zanima, čast izuzecima).

Za lokalna tijela nema dovoljno podataka, ali se realno pretpostavlja da udio mladih nije zadovoljavajući.

Participacija mladih  u višestranačkoj Hrvatskoj pogoršalo se u usporedbi s razdobljem socijalizma kad je u Saboru bilo između 5 do 9% mladih.

I u tijelima izvršne vlasti nakon 3.siječnja 2000. u tom smislu ostvaren nedovoljan napredak.

Od 130 najznačajnijih imenovanih dužnosnika, samo je 10-ak mladih. Čak i nakon lokalnih izbora 2001. godine situacija se nije bitno popravila, što je očito da većina stranaka nije svjesna da ima mladih aktivista.

U današnjem ustroju  državne uprave  nije odgovarajuće razvijena državna institucija. Time se misli na tijelo državne uprave s odgovarajućim razinama ovlaštenja i odgovarajućom financijskom, organizacijskom i kadrovskom potporom za aktivnije sudjelovanje mladih u društvenom i političkom životu. Mnogo je primjera koji kazuju da su političke strukture (na stranačkoj i političkoj razina) tijekom devedesetih godina nastojale onemogućiti, oslabiti ili omalovažiti inicijative koje su se javljale na omladinskoj i studentskoj sceni.

Istraživanja pokazuju da je većina  mladih svjesna svoje političke ograničenosti, te da razlog tome pronalaze u nespremnosti starijih da im prepuste dio političkog prostora, ali nisu kompatibilni s vlastitim generacijama. Postoji nedovoljna informativnost o građanskom društvu, demokraciji, procesu političkog odlučivanja i načina političkog djelovanja.

Iako većina mladih smatra da njihovo političko angažiranje ima smisla kroz razne oblike organiziranosti, vrlo mali broj se odlučuje i načina političkog djelovanja. Interes za politiku i političko djelovanje izrazito je opao, tako da je koncem devedesetih godina polovina mladih bila potpuno nezainteresirana za politiku, a tek polovina je deklarirala osobni veliki interes.

Većina mladih nezadovoljna je zastupljenošću svoje generacije u tijelima vlasti zbog čega drže da bi za poboljšanje njihove participacije u procesu odlučivanja trebalo primijeniti tzk. Kvote na stranačkim izbornim listama.

Međutim nešto je veća uključenost mladih u razne udruge i udruženje građana. Ali česta je i pojava da mladi koji su aktivni u tom sektoru, izbjegavaju suradnju a političkim institucijama.

Negativna strana u Hrvatskoj je odlazak kvalificiranih ljudi iz zemlje što upozorava na nužnost poboljšanja ukupnog društvenog statusa mladih i kretanje akcije koje bi imale za cilj povećanje mladih u društvenim procesima i institucijama. To je osobito važno za Hrvatsku kao tranzicijsku zemlju koja je suočena s ozbiljnim demokratskim i gospodarskim problemima.

Zadovoljavajuće demografske promjene i pokretanje gospodarskog razvoja u velikoj mjeri ovisi o uključenosti mladih u aktualne procese u hrvatskom društvu. Razlog je dvojake prirode: mladi su najmanje opterećeni iskustvima iz prošlosti  koja usporavaju ostvarivanje poželjnih promjena ,a kao najbolji segment populacije a i najkreativnije jest društvena snaga.

Kako bi se njihova kreativnost mogla bolje objasniti, nužan je odgovarajući društveni prostor na kojem mogu aktivno djelovati, ohrabrivati i osposobljavati mlade za ulazak u taj prostor.

Stoga je važno poticati na promjene javne svijesti aktivnog sudjelovanja mladih, informiranje i obrazovanje mladih za sudjelovanje u demokratskom društvu i poboljšanju suradnje vladinog i nevladinog sektora koji djeluju na ovom području.

Na kraju, za priključivanje Hrvatske Europskoj uniji jedan od važnijih uvjeta bit će uključivanje mladih u društveni život.

Prikaz 4 od 4 komentara