Info-centar za mlade, Osijek

Želite li nekomu reći da je ono što govori tek šuplja, otrcana fraza, isprazna tvrdnja, tj. tlapnja, umjesto uvriježene floskule odsad možete upotrijebiti riječ - ispraznica. Prema izboru povjerenstva kojim predsjeda akademik Stjepan Babić, a članovi su mu Sanda Ham, M. Mamić, Zvonimir Jakobović, Vladimir Loknar, Hrvoje Hitrec, Nataša Bašić, M. Mihaljević, L. Hudeček, najbolja je to nova hrvatska riječ. Prijedlog Vinka Vukadina, poduzetnika iz Graza, pobijedio je dvjestotinjak predlagatelja iz cijele Hrvatske, pa čak i nekoliko i iz Poljske, Mađarske, Njemačke i Austrije koji su na natječaj koji raspisuje i provodi Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga jezika, poslali približno 300 riječi. Na petoj svečanoj dodjeli nagrada, koja je prvi put održana u Lipiku (26. ožujka, u Multikulturalnoj dorani), pripala mu je novčana nagrada u iznosu od 5.000 kuna, diploma i statua posvećena dr. Šreteru, rad mladoga kipara Tonka Fabrisa. Drugonagrađena je Silvana Bampa-Listeš, kojoj je pripala nagrada u iznosu od 3.000 kuna i to za riječ osjećajnik, kojom bismo ubuduće trebali zamjenjivati riječ emotikon (popularni i neizostavni 'smajlići', smješka u SMS i fejzbukovoj komunikaciji). Prijedlog 30-godišnje policajke Marte Pribanić parkomat treća je najbolja nova hrvatska riječ jer zamjenjuje (dobro prihvaćene) primljenice parkirati i automat.

Novčanu potporu natječaju od 2006. daje pakračka Zaklada “Dr. Ivan Šreter”, čiji je predsjednik Marijan Bušić pobjednicima uručio nagrade. Lipički gradonačelnik Antun Haramija pred brojnim je uzvanicima podsjetio na tragičnu sudbinu dr. Ivana Šretera, velikog humanista, liječnika u Jugoslaviji koji je proganjan i osuđivan jer je upotrijebio riječ časnik u bolesničkom listu nekoga oficira JNA koji ga je zbog toga tužio za uvrjedu. Četnici su ga ubili u Domovinskom ratu, ne zna se gdje mu je grob, ali se zna da su ga zvjerski mučili, čulo se u Lipiku.

U “ugodnom stvaralačkom ambijentu”, akademik Stjepan Babić naglasio je da, govoreći ga, jezik ne bismo smjeli ni primjećivati, kao što nismo svjesni ni disanja, nego to činimo refleksno. Izrazio je zadovoljstvo uspjesima natječaja i novim riječima kojih i sam godišnje iz medija zabilježi sedamstotinjak, iako je bilo razdoblja u nas kada se “stvaranje novih riječi smatralo nacionalizmom”.
Katkad i ne osjetimo da su neke riječi nove, napomenula je prof. Sanda Ham, podsjetivši kako je natječaj 1993. pokrenuo upravo akademik Babić. Riječi pristižu 265 dana, od rođendana do rođendana dr. Šretera (22. prosinca).

- Sam natječaj i izabrane riječi, na žalost, izazivaju različite reakcije, jer neki ne shvaćaju da na ovom natječaju ne biramo nešto što se mora upotrijebiti i ništa ne namećemo. Nekomu će se nove riječi svidjeti i upotrijebit će ih, a nekomu ne, to je stvar našeg privatnog izbora. Želimo samo govornike potaknuti da razmišljaju o jeziku uopće. Natječaje kao naš imaju sve europske zemlje, a biraju čak i najlošije riječi, pa obično biraju političare koji su rekli nešto najsmješnije i najružnije. Mi se time ne bavimo. Cilj nam je zapriječiti ulazak anglizama u hrvatski jezik i očuvati ga onakvim kakav smo dobili od naših starih koji su se morali prignuti da bi bio takav, rekla je Sanda Ham.

O važnosti i položaju hrvatskog jezika danas govorila je Nataša Bašić, istaknuvši kako su se zbog normativnih prijepora i političkih usporavanja stvari, na žalost, vratile na početak, a jezičnim i pravopisnim sukobima obilježeno je posljednje desetljeće u Hrvatskoj.

Sanda Ham: Moramo bockati

- Jezična se kultura njeguje u obrazovnom sustavu, još od vrtića, no to nije dovoljno. Dostupne su nam razne televizije, Facebook, Internet... i prolazi sve. U ovoj brzoj komunikaciji nitko ne pazi na točke, zareze, č i ć... Moramo mi profesori nekad negdje malo bockati, upozoravati da se zaustavimo i malo razmislimo da je jezik kojim komuniciramo ipak naš dobri, lijepi hrvatski jezik, upozorava Sanda Ham.

Izvor: Narcisa Bošnjak/Glas-Slavonije.hr