DIPLOMA JE OPET U MODI
Strucnjaci zasluge pripisuju zalaganju za društvo znanja i tvrde: Hrvatska bolja od Austrije

Da, vrlo je realno da Hrvatska ima 18 posto visokoobrazovanih u kategoriji stanovništva od 25 do 64 godine. Uocljiv je uzlazni trend posljednjih godina, ali osim formalnog obrazovanja, Hrvatska kao prioritet mora istaknuti i cjeloživotno ucenje – sažetak je stajališta naših sugovornika, istaknutih sveucilišnih profesora, koji ipak upozoravaju da cemo zaostajanje za najrazvijenijim zemljama, poput Finske, Danske, Nizozemske ili Irske, teško nadoknaditi. Jer, dok mi budemo pojacavali nastojanja, što u prvom redu znaci ulaganja, da dosegnemo željene postotke, ostali ce takoder razvijati svoje sustave.

Na razini Danske 2025.
– Ako nastavimo sadašnjim ritmom, današnju poziciju Danske dostici cemo oko 2025. Cinjenica je da postoje pozitivni trendovi, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje odgovara li nam to da na današnjoj poziciji Danske budemo za gotovo dva desetljeca – pita se predsjednik Nacionalne zaklade za znanost i visoko obrazovanje i prorektor Rijeckog sveucilišta prof. Pero Lucin. I on, kao i njegovi kolege, istice važnost cjeloživotnog ucenja, fleksibilnost u zapošljavanju te sigurnost posla, a ne radnog mjesta. Ocekuje da ce bolonjski model pridonijeti uspješnosti studiranja te da ce 60 posto studenata obrazovanje završiti diplomom. Rektora Zagrebackog sveucilišta prof. Aleksu Bjeliša iznenadila je loša pozicija Austrije koja ima 17,6 posto?visokoobrazovanih.

Važan broj diplomiranih
– Nije toliki problem u postotku koliko u profilu i kompetencijama diplomiranih – drži prof. Bjeliš te naglašava da umjesto o broju upisanih treba voditi racuna o broju diplomiranih. Unatoc našim postocima, drži da Hrvatska ima šansu biti konkurentna ostalim zemljama, ali samo uz uvjet da se i dalje potencira društvo znanja. – Obrazovanima treba prepustiti farme, dati im da organiziraju proizvodnju, jer oni su u stanju primijeniti nove tehnologije umjesto zastarjelih metoda – kaže prof. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za visoko obrazovanje. Pozitivan trend, smatra, treba zahvaliti osviještenosti ljudi da im više obrazovanje otvara bolje radno mjesto te “opredjeljenju države za društvo znanja”.

 Te procjene mogu biti službene
  – Podaci iz projekcija i procjena o broju visokoobrazovanih u Hrvatskoj koje je radilo Ministarstvo obrazovanja temeljeni su na znanstvenoj metodologiji i u dogovoru sa strucnjakom prof. Andelkom Akrapom, pa stoga mogu biti službeno prihvaceni i tako se tretirati – objasnila je pomocnica ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Mila Butigan.

 
Izvor: Vecernji list

Prikaz 5 od 7 komentara