Obilježavanje Svjetskog dana nepušenja 31. svibnja potaknula je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine, a ovogodišnji  dan nepušenja posvetila je provedbi "Okvirne konvencije o kontroli duhana" koju je prihvatilo i provodi više od 170 članica SZO.

Unatoč brojnim javnozdravstenim projektima ,pa i zakonskim zabranama pušenja, uživanje u cigaretama kod sve mlađih naraštaja smatra se prihvatljivim načinom ponašanja. Ova rizična skupina stanovništva uopće ne prepoznaje zdravstvene rizike koje nosi ta štetna navika. Statistike pokazuju da se razbolijeva svaki drugi pušač. Pušači najčešće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, slijede karcinomi, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), koja je čak u 90 posto slučajeva uzrokovana pušenjem.

Prestanak pušenja je korisna odluka bez obzira na dužinu pušačkog staža i broj popušenih cigareta. Korist od prestanka pušenja nastupa u 24 sata. Nakon šest tjedana smanjuju se kašalj i iskašljavanje, a za godinu dana kardiovaskularni rizici padaju na razinu nepušača. Petnaest godina od prestanka pušenja smrtnost pušača i nepušača se izjednačuje.

Prestanak pušenja
Da bi pušač lakše prekinuo pušenje, potrebna je najviše dobra volja. Jedan dio pušača (5-10 posto) prestaje pušiti već nakon razgovora i savjeta s liječnikom. Kako bi se pušač riješio te loše navike i zadržao naviku nepušenja, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje korištenje nikotinskog zamjenskog sredstva zato što upravo nikotin izaziva ugodu, ima stimulativno djelovanje i uzrokuje ovisnost. Takvi nikotinski nadomjesci znatno olakšavaju apstinencijsku krizu. Upotreba nikotinskih nadomjestaka je ponekad kontraindicirana. To se odnosi na neke srčane bolesti, čir na želucu, trudnoću i dojenje.

Utjecaj na zdravlje
Kada udahnete dim, u organizam unosite i različite štetne sastojake koji putem krvi dalje stižu do svih organa. Posebno su štetni za mozak, pluća, srce i krvotok. Važno je znati da pušači češće obolijevaju od težih bolesti nego nepušači i život im je znatno kraći.
Ne smije se zaboraviti da tu stradavaju i tzv. pasivni pušači. Kod pušenja cigareta nije štetan samo dim koji pušači uvlače, već i onaj koji nastaje sagorijevanjem, koji udišu svi oko njih. Djeca koja su izložena dimu cigareta, češće obolijevaju od astme i bronhitisa, a posebno je štetan za onu mlađu od četiri godine.
 
Izvor: ICM Vu

Prikaz 4 od 4 komentara