Imate li nešto čime se bavite u slobodno vrijeme? Sporednu zanimaciju koja vas ispunjava i veseli? Ako je odgovor potvrdan, sigurno ste bar jednom pomislili kako bi radije time zarađivali za život, umjesto što na poslu jedva čekate da odgulite svojih osam sati i zbrišete kući.

A onda se javi crv sumnje. Možete li vi to?

Nema testa koji bi vam mogao dati konačan odgovor. Jednostavno, morate sami probati da bi doznali. Bit će korisno savjetovati se s rođacima i prijateljima koji su se već okušali u poduzetništvu, naravno, ali... Dok se sami u to ne upustite, nećete znati.

Da bi se odlučili, morali bi moći procijeniti kakvi su izgledi da vaš omiljeni hobi postane posao, odnosno izvor stalnih ili bar povremenih prihoda.

Nema pouzdanih odgovora ni na to pitanje, ali postoje načini kako prepoznati znakove koji će vam pokazati jeste li na pravom putu.

Prvi među njima je potražnja. Recimo da izrađujete nakit od fimo mase. Rođaci i prijatelji su oduševljeni otkačenim dizajnom i kvalitetnom izvedbom, stalno traže još.

Ako se sviđa njima, moguće je da će se svidjeti i ljudima koje ne poznajete. Probajte proširiti krug onih kojima nudite svoje proizvode – na primjer, maminim prijateljicama, kolegicama u firmi...

Prodajte ih po cijeni kojom ćete pokriti troškove materijala i još nešto pritom zaraditi. Ako potražnja ne padne značajno, vrijeme je za razmišljanje kako hobi pretvoriti u biznis.

Drugi znak na koji trebate obratiti pozornost nadovezuje se na prethodni. Ukoliko vaš proizvod ili usluga nisu profitabilni, izgledi za uspjeh ravni su nuli.

Kako znati je li nešto profitabilno? Najjednostavnija mjera već je opisana – zaradite li nešto više no što ste potrošili, može se reći da se bavite nečim što je isplativo.

No, za ozbiljniji posao to neće biti dovoljno. Morat ćete uračunati i troškove koje dosad niste imali (primjerice, računovodstvo, poreze i druga davanja...), a nešto će trebati izdvojiti za oglašavanje i promociju, kao i za druge prateće troškove (poput telekom usluga).

Ti troškovi ne moraju biti veliki – dapače, puno toga može se riješiti besplatno ili po vrlo niskim cijenama. Ali, na njih treba računati. A u konačnu cijenu treba ukalkulirati i vašu čistu zaradu.

Ako ono što nudite možete prodati i po toj većoj cijeni u dovoljnim količinama da pokrijete sve troškove i zaradite dovoljno za životni stil koji vam odgovara, imate solidan temelj za biznis.

Treće, je li vam sve što je ključno za poslovanje dostupno? I to tako da profitabilnost ne trpi? Masažer, recimo, svoje znanje i vješte ruke uvijek nosi sa sobom, no potrebna mu je prostorija u kojoj može na miru raditi. Ako do nje ne može doći po bar prihvatljivoj cijeni, poslovanje će mu biti ugroženo.

Četvrto, možete li proizvesti dovoljno? Postoje granice koliko nečega možete napraviti ili odraditi u jednom danu, tjednu, mjesecu… Možete li time osigurati dovoljan prihod i zaradu?

Peto, trebate se zapitati ima li to što radite budućnost. Točnije, hoće li potražnja postojati i za godinu dana? Tri? Pet? Nemate li jasan odgovor, dvojbeno je ima li smisla ulaziti u avanturu poduzetništva.

Šesto, jeste li dovoljno dobri u tome što radite? Kupci će očekivati isporuku proizvoda ili usluga na vrijeme, s istom ili barem približnom razinom kvalitete. Ako ne možete ispuniti takva očekivanja, bolje se ne obvezujte.

Sedmo, kolika su ulaganja potrebna da bi hobi preobrazili u biznis? Za neke će biti dovoljno pokriti troškove registriranja obrta ili tvrtke. Drugi će tražiti veću nabavku materijala, najam prostora ili neki drugi značajniji trošak. Procijenite možete li si to priuštiti.

Osmo, imate li konkurenciju? Možete li se nositi s njom? Nudite li nešto jedinstveno, nešto što je teško kopirati ili oponašati, imat ćete bolju startnu poziciju. No, ako i nemate, ne očajavajte - možete se pokušati nametnuti kvalitetom, nižom cijenom, boljim odnosom s kupcima... Dok procjenjujete sebe i druge, budite realni i objektivni.

Na kraju, ali ne i najmanje važno - nemojte smetnuti s uma da ćete najvažniji dio vašeg budućeg poslovanja u početku biti vi. Jeste li spremni na odricanja? Jeste li voljni učiti? Mijenjati se i prilagođavati potrebama tržišta? Možete li prihvatiti rizik i donositi teške odluke? Ako je odgovor na bilo koje od tih pitanja negativan, nemojte davati otkaz na poslu.

Izvor: Pametna kuna

Prikaz 2 od 2 komentara