Svaka četvrta osoba koja je od početka godine pronašla posao dolazi iz populacije mladih, pa je do kraja lipnja njih 22.948 počelo raditi, priopćeno je iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Pokušavajući smanjiti nezaposlenost mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u proteklih je godinu i pol provodio projekt 'Mladi na tržištu rada', pa je danas i predstavio završne rezultate. 'Mladi su ljudi specifična skupina na tržištu rada jer ih karakterizira nedostatak radnog iskustva i praktičnih vještina, što ih čini ranjivima na tržištu i prijeti dugotrajnom nezaposlenošću. Mladi se u evidenciji HZZ-a zadržavaju u prosjeku od pola godine do godinu, s time da su mlade žene pod većim rizikom dugotrajne nezaposlenosti', potvrdila je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje.
 

'Poslodavci imaju tendenciju koristiti mlade zaposlenike za popunjavanje praznina umjesto da na njih gledaju kao na investiciju u vlastiti budući napredak.'Doduše, skoro svaka treća osoba na 'burzi rada' mlađa je od 29 godina, pa je krajem lipnja od ukupnog broja nezaposlenih bez posla bilo 30,7 posto mladih. Istodobno, u prvih pola godine posao je našlo 22.948 osoba u dobi do 24 godine, što je 24,5 posto od ukupnog broja ostvarenih zapošljavanja u tom razdoblju. 'Nažalost, mladi se još uvijek pretežito zapošljavaju temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme', upozorila je Paun Jarallah.

HZZ je projekt provodio kroz program 'Razvoj ljudskih potencijala' iz pretpristupnog fonda IPA i u suradnji s konzorcijem predvođenim njemačkom tvrtkom GOPA Consultants Ltd. kao partnerima. Kroz projekt su, kako je navedeno na predstavljanju u hotelu Sheraton, ostvarena tri velika rezultata: provedeno je istraživanje stavova mladih nezaposlenih osoba i poslodavaca u osam županija s najizraženijim problemima nezaposlenosti mladih; u osam spomenutih županija oblikovani su akcijski planovi za zapošljavanje mladih, koji sadrže konkretne mjere za suzbijanje nezaposlenosti mladih te je razvijen niz novih i inovativnih usluga HZZ-a usmjerenih na mlade.

Činjenica da se većinu mladih zapošljava putem kratkoročnih ugovora odražava kratkoročno razmišljanje nekih poslodavaca', poručio je Mike Chambers, voditelj projektnog tima navodeći i kako je 'radno iskustvo poslodavcima ključno, no nerado ga sami pružaju'. Po Chambersu, to može dovesti do dugotrajne nezaposlenosti kod mladih jer ne mogu naći posao bez radnog iskustva, a istovremeno nemaju gdje steći takvo iskustvo.

Na području osam županija kreirano je više od 50 konkretnih mjera od kojih je, kako je rečeno, svaka toliko detaljna da, uz manje prilagodbe, može konkurirati za financiranje iz različitih izvora. Među inicijativama koje su projektom razvijene su i klubovi za zapošljavanje, zagovaranje volontiranja kao sredstva za stjecanje radnog iskustva te promoviranje samozapošljavanja.

Izvor: Posao.hr