Info-centar za mlade, Osijek

S porastom broja nezaposlenih došla je do izražaja činjenica da ogroman broj zanimanja nitko ne traži. Godinama nitko upisne kvote u školama i na fakultetima nije prilagođavao potrebama tržišta rada. Donosimo popis najmanje traženih zanimanja.

U godinama recesije cijele tvrtke i industrijski pogoni završavali su na burzi rada. No otkazi, stečajevi i znatno smanjena potreba za radnom snagom nisu jedini krivci koji su doveli do crne brojke od više od 334.000 nezaposlenih u Hrvatskoj. Loša upisna politika uzrokovala je veliki višak određenih zanimanja i dugotrajnu nezaposlenost osoba koje se za takva zanimanja školuju.

Analiza stanja na tržištu rada potvrdila je hiperprodukciju nekih kadrova, a među njima je sve više onih s fakultetskom diplomom. U mnogim gradovima višak su primjerice ekonomisti, pravnici i novinari, zanimanja koja su godinama bila najpopularnija među hrvatskim maturantima.

Od kojih zanimanja boli glava na zagrebačkom, splitskom, osječkom, riječkom i varaždinskom području, provjerili smo u tamošnjim područnim službama HZZ-a.

Brojke pokazuju da su u prošloj godini na posao u Zagrebu najduže čekali radnici u preradi duhana, monteri telekomunikacijske opreme, radnici u obućarskoj i tekstilnoj industriji, daktilografi, diplomirani komercijalisti i knjižničari.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji to su bili prodavači, nezaposleni sa završenom srednjom ekonomskom školom i završenom gimnazijom (opća, klasična, jezična, matematička), zanimanja vezana za tekstilnu industriju (krojači, konfekcionari, prelci, odjevni tehničari), frizeri, upravni referenti i administrativne tajnice. Među onima koji godinama ostaju u evidenciji HZZ-a u ovoj županiji su i osobe koje imaju završenu samo osnovnu školu.

Od nezaposlenih s fakultetskom diplomom, tijekom 2010. u Splitsko-dalmatinskoj županiji postojao je višak ekonomista, pravnika i inženjera kemijske tehnologije.

Višak su novinari, književnici i fotografi

Na evidenciji HZZ-a područne službe Varaždin prošle godine do posla su najteže dolazili strojobravari, administrativni službenici, soboslikari, komercijalni službenici, bravari, automehaničari, ekonomski službenici vozači lakih dostavnih vozila i teretnih vozila te frizeri. Od nezaposlenih sa VŠS-om, na vrhu ljestvice zanimanja koja zaposlenje čekaju duže od šest mjeseci su ekonomisti, inženjeri cestovnog prometa, upravni pravnici, inženjeri geofizičkih istraživanja, informatičari i komercijalisti. S VSS-om posao su najduže čekali novinari i agronomi.

Skupine zanimanja koje najduže čekaju na zaposlenje u evidenciji HZZ-a Područne službe Rijeka su financijski i statistički službenici (bankovni službenik, ekonomski službenik i sl.), rukovatelji šivaćim strojevima, daktilografi i stenodaktilografi, knjigoveže i srodna zanimanja, slagari i tiskari. Zanimanja za kojima uopće nije postojao interes u 2010. su fotografi, književnici, novinari, dok se tražio tek pokoji knjigoveža, tehnički crtač, daktilograf/stenodaktilograf i prometni uredski službenik.

Među deset zanimanja s najnižim stopama zapošljavanja u Osječko-baranjskoj županiji prošle godine su bili transportni radnici, vozači osobnih i lakih teretnih vozila, čistačice i posluga, građevinari završnih radova, vrtlari, čistači ulica, blagajnici i prodavači ulaznica, financijski i statistički službenici, kućne pomoćnice, dostavljači i nosači.

Čekajući posao na osječkoj burzi rada najviše provedu tkalci, pletači i srodna zanimanja (94,5 mjeseci), daktilografi i stenodaktilografi (60,3 mjeseca), kućne pomoćnice (46,7 mjeseci), financijski i statistički službenici (21,4 mjeseca), knjigovodstveni operatori na računalu i srodna zanimanja (21,1 mjesec).

Traži se manje mjesta na pravu i ekonomiji

Zanimanja za koja osječki HZZ preporučuje smanjenje broja upisnih mjesta su prodavač, fotograf, frizer, cvjećar i kemijski laborant (u kategoriji trogodišnje škole) te ekonomist, komercijalist, upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar, poljoprivredni tehničar, poslovni tajnik, ekološki tehničar i kozmetičar (u kategoriji četverogodišnje škole).

Što se stručnih studija tiče, predlaže se smanjenje na upravnom studiju i poslovnoj ekonomiji, a na sveučilišnim studijima manje upisnih mjesta za hrvatski jezik i književnost, pravo i poslovnu ekonomiju.

Statistika HZZ-a iz pet županija potvrđuje ono na što su stručnjaci godinama upozoravali – da imamo obrazovni sustav neprilagođen potrebama tržišta. To je tako već godinama, ali još nema značajnijih naznaka da bi se ozbiljnije pristupilo koordinaciji između obrazovnih ustanova i stvarnih potreba na tržištu rada. Od nešto konkretnijih mjera, za sada se spominje samo plan prema kojemu bi resorno ministarstvo trebalo do kraja svibnja predložiti 'rezanje' upisnih kvota u školama te na fakultetima koji 'proizvode' najveće viškove kadrova za kojima na tržištu nema potražnje.

Izvor: Danas.hr