Info-centar za mlade, Osijek

Pod motom ''Više krvi, više života'' Svjetska zdravstvena organizacija poziva na priključivanje kampanji ovogodišnjoj kampanji ''Oboji svijet crveno'', kako bi se ukazalo na potrebu za ovim zdravim tekućim tkivom koje život znači, te potaknulo ljude na davalaštvo i zahvalilo davateljima.

„Imunološki zavod koji ima dugu tradiciju i svjetski ugled u prikupljanju i proizvodnji lijekova iz krvnih pripravaka i plazme pridružuje se obilježavanju Svjetskog dana davatelja krvi te svim davateljima u Hrvatskoj čestita njihov Dan. Kao respektabilna tvrtka, sa svjetskim ugledom, Imunološki zavod nastojat će i ubuduće odgovoriti svim izazovima koji se pred njega stavljaju“ – izjavio je dr. sc. Darko Dvornik, direktor Imunološkog zavoda d.d.

Posljednjih 40 godina Imunološki zavod, kao jedini proizvođač imuno-bioloških lijekova u Hrvatskoj, u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu, od čijih dobrovoljnih davatelja pune krvi, potječe većina plazme od koje se proizvode lijekovi iz krvi/plazme, razvija, proizvodi i plasira na tržište lijekove iz plazme domaćih dobrovoljnih davatelja, kojima se unaprjeđuje zdravlje i spašavaju životi bolesnika suočenih s brojim bolestima i poremećajima imuniteta. Kako se i potencijalno prisutni patogeni u krvi i krvnim derivatima prikupljeni s jednog geografskog područja razlikuju od patogena s drugog područja, prikupljena krv iz vlastite populacije dobrovoljnih davatelja uvijek treba imati prednost nad pripravcima proizvedenim i dopremljenim iz drugih dijelova svijeta, prema principima Načela samodostatnosti, koje promiče i SZO i Vijeće Europe.

„Već više od stotinu godina, od kada je počela era transfuzijske medicine, krv je jedan od najljepših darova koji zdrav čovjek može dati bolesnom. Taj dragocjeni ''poklon'', ukoliko je od zdrave osobe i sigurno pripremljen, lijek je kojim spašavamo živote i vraćamo zdravlje“ –upozorila je dr. Anka Dorić, predstojnica Odjela za transfuzijsku medicinu u IMZ.

Potrošnja krvi u svim zemljama svijeta raste u većem postotku nego broj davatelja. Zbog ograničenog vijeka trajanja pripravaka iz ljudske krvi i sve većeg broja zahtjeva za testiranjem kojima podliježe svaka doza krvi/plazme kao i drugih, sve strožih mjera prevencije, zbog nikad manjeg, ali još uvijek ne i nultog rizika od prijenosa raznih virusnih, bakterijskih i parazitarnih krvlju prenosivih zaraza (hepatitis B i C, HIV, malarija, sifilis i slično), troškovi proizvodnje sigurnih krvnih pripravaka i lijekova iz plazme u svijetu i kod nas rastu, pa je ljudska krv sve dragocjenija tekućina. Stoga je proizvodnja lijekova i krvnih pripravaka i plazme podložna sve višim standardima radi pojačane kontrole protiv rizika i visokoj cijeni. Sukladno činjeničnom stanju stvari - ograničenoj ponudi i velikoj potražnji, iznimno skupoj proizvodnji tih lijekova – ne čudi da je prikupljanje krvi i proizvodnja lijekova iz krvnih pripravaka i plazme od strateške važnosti za svaku zemlju i njen zdravstveni sustav.

Unatoč napretku znanosti koja je u 100 godina grabila velikim koracima naprijed, umjetne krvi još uvijek nemamo. U doba kada se svijet suočava s nedostatkom dovoljnih količina i zaliha sigurne i zdrave krvi, ponajprije zbog povećanih potreba nastalih produženjem životnog vijeka, napretkom medicine i proširenjem broja indikacija za liječenje krvnim pripravcima i lijekovima iz plazme, zbog sve većih zahtjeva za sigurnošću krvi od krvlju prenosivih zaraza, pred sve narode i zemlje postavljaju se visoki zahtjevi osiguranja kvalitete u transfuzijskoj medicini i farmaceutici krvnih derivata i potiče na aktivnosti kako bi zadovoljile samodostatnost potreba za krvlju. Za kvalitetu transfuzijskog liječenja osnovno je i najvažnije unaprijediti broj i kvalitetu donacija, a to ujedno znači odgajati i obrazovati nove generacije mladih ljudi, motivirane za kontinuiranu aktivnost dobrovoljnog davalaštva.

Podsjetimo, uzimanje krvi i plazme regulirano je stručnim, nacionalnim i međunarodnim standardima, preporukama i zakonima. Davatelji mogu biti zdrave osobe, oba spola, u rasponu dobi od 18 do 65 godina, za koje se utvrdi nakon liječničkog pregleda i laboratorijskih ispitivanja da mogu dati krv bez opasnosti za zdravlje primatelja i naravno, svoje osobno zdravlje. Hvala svima koji su to bili, jesu ili će postati davatelji. Čestitamo im Njihov Dan!

O Svjetskom Danu davatelja krvi

Ovaj poseban dan – 14. lipnja - utemeljila je i podržava Svjetske zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodno društvo za transfuziju krvi (ISBT), Međunarodna federacija krvi donatorskih organizacija (FIODS), Međunarodna federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC). SZO utemeljila ga je u čast dobrovoljnih davatelja krvi, a obilježava se na rođendan austrijskog liječnika i imunologa Karla Landsteinera.

Riječ je o znanstveniku kojeg znanost smatra ''ocem transfuzijske medicine''. Rođenog 14. lipnja 1868.g. u Beču, zbog otkrića krvnih grupa iz ABO sustava u čovjeka, a kasnije (u suradnji sa Alexander S. Wienerom) i otkrića krvne grupe Rh sustava (Rh D faktora ) Landasteinera se smatra i utemeljiteljem modernog sustava klasifikacije krvnih grupa. Za svoje je otkriće K. Landesteiner nagrađen Nobelovom nagradom za medicinu i fiziologiju 1930. godine, a za doprinos kliničkoj medicini posthumno je dobio 1946. g. i nagradu Lasker fondacije. Godine 1922.g. pridružio se Rockefeller Institutu za medicinska istraživanja u New Yorku, gdje je ostao do kraja života. Preminuo je na radeći u svom laboratoriju od srčanog udara, a umro 26. lipnja 1943.g. u New Yorku.

Lijekovi iz ljudske krvi

Krvni pripravak naziv je za svaki terapijski pripravak za transfuzijsko liječenje proizveden iz ljudske krvi ili krvnog sastojka (eritrocita, trombocita, leukocita i plazme). Kako je biološkog porijekla, njegova učinkovitost i sigurnost zavisi ponajviše o zdravlju samog davatelja.

Danas se bolesnici širom svijeta liječe lijekovima proizvedenim iz krvi, a ne kao u prošlosti tek jednostavno „pretočenom“ krvlju davatelju. Lijekovi iz ljudske krvi biološki su lijekovi od posebne strateške važnosti za svaku zemlju i njezin zdravstveni sustav. Proizvode se iz sastojaka ljudske krvi/plazme domicilnog stanovništva te predstavljaju nacionalno bogatstvo, između ostalog i zato jer ih je većinom nemoguće nadomjestiti lijekovima drugog porijekla. Derivati plazme (albumini, imunoglobulini, faktori zguršavanja i drugi proteini plazme) lijekovi su proizvedeni iz ljudske plazme, postupkom frakcioniranja iz mješavine plazme više tisuća davatelja. Slični su farmaceutskim lijekovima i čine skupinu imunobioloških preparata.

Izvor: www.business.hr