Pretresajući 50 istraživanja koja su ispitivala što to ljude čini sretnima, a što nesretnima, stručnjaci su zaključili da postoji barem pet univerzalnih strategija koje djeluju pozitivno na svakoga. Kako biti sretniji? Tri američka eksperta, Jennifer L. Aaker profesorica sa Stanford University’s School of Business, Melanie Rudd, sa Stanforda i profesorica Cassie Mogilner ukazuju na znanstveno dokazane puteve k sreći.

Nakon pomnog analiziranja 60 akademskih studija na temu sreće preporučuju pet načina koji mogu usrećiti svakoga:

Vrijeme provodite s pravim ljudima.
Čini se jednostavno. No tko su pravi ljudi? Nažalost to uglavnom nisu oni s kojima radimo - a s njima smo najviše. Ljudi koji vas usrećuju u pravilu su prijatelji izvan posla, obitelj i oni prema kojima gajimo romantične osjećaje. Zbog toga je jedan od ključnih uzroka sreće, radimo li s prijateljima ili da nam je šef simpatična osoba.
Još jedan faktor sreće je vrijeme koje provodimo vodeći kvalitetne razgovore. Izbjegavajte besmisleno čavrljanje jer ono uglavnom ubija sreću. Želite li biti sretniji izaberite par kolega s kojima ćete smisleno pričati. Besmisleno čavrljanje po hodnicima samo će vas iscrpiti.

Vrijeme provodite u društvenim aktivnostima poput volontiranja
Posao su tu ne ubraja. Izuzev ako vaš posao nije specifičan i ispunjava vas, a kolege su vam najbolji prijatelji. Nažalost (studije su dokazale) posao nije mjesto koje nas društveno ispunjava. A ako putujete zajedno s nekim na posao to je posebno loše - kod ljudi uglavnom češće izaziva nesreću nego sreću. S druge strane volontiranje je često vrlo dobar način da se ljudi osjećaju sretnima.

Razmišljajte o sretnim trenucima
Sjećate se lijepih trenutaka iz prošlosti. Sjećate li se svojih najsretnijih dana? Pogledajte slike iz tog vremena i češće se sjetite na njih. Moglo bi vam pomoći da kreirate slične trenutke u budućnosti.
Češće se sjetite na osobe koje vas usrećuju i tijekom dana im pošaljite lijepu poruku ili im osobno recite nešto dobro kako bi još više učvrstili odnos koji imate.
I samo što pomislimo na nešto ugodno uključujemo dio mozga povezan s ugodom. Često se baš zato više radujemo u očekivanju nečeg što želimo nego u samom događaju. Najbolji je primjer planiranje putovanja, koje je za neke ugodnije i od samog puta.

Dobijte na vremenu - iskoristite ga bolje
Fokusirate li se na trenutak u kojem ste smanjuje stres i potrebu za žurbom.
- Dišite sporije. Samo par minuta. Ljudi koji su u jednoj studiji trebali po pet minuta dnevno disati duboko i sporo osjećali su da sve više imaju vremena te da im se dan nekako odužio.
- Volontirate li osjećat ćete da imate više vremena nego ste mislili. Trošite li vrijeme na druge shvatit ćete da imate više slobodnog vremena nego prije. Vjerojatno i zato jer ćete zaokupljeni zanimljivijim aktivnostima s vremenom izbaciti 'žderače' vremena kao što su TV i internet, video igrice.
- Platite nekome da obavi ono što vi mrzite. Obaveze koje ne volimo nas u pravilu unesrećuju. Ako si možete priuštiti platite ljudima da vam peglaju, čiste ili kuhaju. Tako ćete ne samo izbjeći neželjene poslove već kupiti vrijeme koje ćete provesti u ugodnijim aktivnostima.

Budite svjesni da starenje mijenja pogled na sreću
Kod mladih sreća se često povezuje s uzbuđenje, a kod starijih s osjećajem mira. Mladima je veća sreća provoditi vrijeme s uzbudljivim novim ljudima dok je starijima ugodnije provoditi ga s bliskim starim prijateljima i obitelji.

Izvor: DobreVijesti

Prikaz 2 od 2 komentara