Info-centar za mlade, Osijek

Što činimo u promociji i zaštiti mentalnog zdravlja, prevenciji, njezi i liječenju duševno bolesnih osoba, na smanjenju stigmatizacije i široko rasprostranjenih predrasuda?

Teret duševnih bolesti i zdravstveni problemi na tom polju u europskoj regiji pogađaju jednu od četiri osobe u nekom životnom periodu, a devet od deset zemalja s najvećom stopom suicida u svijetu, upravo su među zemljama Europe. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine milijun ljudi umire u svijetu zbog suicida, tj. godišnja stopa mortaliteta od suicida je 14.5 na 100.000 osoba. Realno je da se svake minute dogode dvije smrti zbog suicida.

U razvijenim zemljama prednjače mladi odrasli, a smrt zbog suicida je na drugom ili trećem mjestu uzroka smrti, a u svijetu na trinaestom mjestu vodećih uzroka smrtnosti ljudi svih dobi.

Postupno povećanje svjesnosti i usluga putem opće građanske inicijative je i konačni cilj akcije, koja uključuje sve oblike edukacije, zagovaranja promjena, povećanje usluga, pristupa informacijama, pomoć u svim aspektima prevencije, liječenja i rehabilitacije, te smanjenja ekonomskog tereta vezanog uz duševne bolesti.

S obzirom na sve više negativnog stresa u svakodnevnom životu, ulažu se napori za promicanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, sprječavanja pojave psihičkih bolesti, osiguranju pristupa i brzi za mentalno zdravlje ljudi. U akcije WFMH uključeni su zdravstveni i socijalni radnici i stručnjaci, učitelji, vladine i nevladine organizacije i udruge, volonteri i svi zainteresirani građani. Različite akcije održavaju se sa svrhom promicanja ideje o podizanju svijesti o pitanjima i potpori duševno bolesnim osobama i njihovim obiteljima, koji često ostaju usamljeni, stigmatizirani i diskriminirani. Svaka zajednica ima koristi od smanjenja broja duševnih bolesti.

---------------------------------------------------------------------------

Mentalno je zdravlje sastavni dio općeg zdravlja. Ono predstavlja važan resurs za pojedinca, obitelji i nacije. Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije i često kroničnog tijeka, kao i početka u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, predstavljaju jedan od prioritetnih javno-zdravstvenih problema.

Ovogodišnji svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod sloganom «Mentalno i tjelesno zdravlje kroz život» naglašavajući povezanost dobrog mentalnog i dobrog tjelesnog zdravlja u svakoj životnoj dobi.

Narušeno tjelesno zdravlje u djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj i starijoj životnoj dobi može utjecati na emocionalno zdravlje i osjećaj blagostanja. Ozbiljne mentalne bolesti i poremećaji kao što su depresija i anksioznost često rezultiraju zanemarivanjem ozbiljnih tjelesnih bolesti kao što su rak, srčane bolesti, šećerna bolest, artritis i dišne bolesti. Tema ovogodišnjeg dana mentalnog zdravlja ističe važnost činjenice da «nema zdravlja bez mentalnog zdravlja» potičući rast svijesti i razumijevanja da su dobro tjelesno i mentalno zdravlje vrlo značajni za uspješan rast i razvoj u svakoj životnoj dobi.

Mentalno zdravlje zablude i činjenice

Zabluda: Mentalni poremećaji nisu istinski zdravstveni problemi kao srčane bolesti i šećerna bolest – oni su poremećaji ličnosti.

Činjenica: Mentalni poremećaji ne predstavljaju manji zdravstveni problem nego bolesti srca ili bubrega. Istraživanja pokazuju da postoje genetski i biološki uzroci mentalnih poremećaja te da se mogu učinkovito liječiti.

Zabluda: Ljudi s teškim mentalnim bolestima kao što je shizofrenija su često nasilni i opasni.

Činjenica: Statistički podaci pokazuju da ljudi s mentalnim poremećajima nisu ništa više nasilni od opće populacije. Ljudi s mentalnom bolešću, poput shizofrenije, su u većoj mjeri preplašeni, zbunjeni i očajni nego što su nasilni.

Zabluda: Shizofrenija je višestruki poremećaj ličnosti.

Činjenica: Shizofrenija je teška mentalna bolest koja se često zamjenjuje s višestrukim poremećajem ličnosti. U stvari, to je stanje koje dovodi do brisanja granice između stvarnog i nestvarnog. Simptomi shizofrenije variraju od socijalnog povlačenja do deluzija i halucinacija no često se uspješno liječe suvremenim lijekovima.

Zabluda: Ljudi s manično-depresivnim poremećajem opasno su nepredvidivi i obično su izolirani od društva.

Činjenica: Manično-depresivni poremećaj ili bipolarni poremećaj jedan je od najozbiljnijih mentalnih poremećaja koji uzrokuje duševnu patnju i razara osobne veze. Štoviše mnoge osobe oboljele od bipolarnog poremećaja imaju smislen i ispunjen život. Neki od najvećih umova patili su od bipolarnog poremećaja uključujući i pisce Ernest-a Hemingway-a, Graham-a Greene-a i Virginia-u Woolf; državnika Winston-a Churchill-a; glumicu Vivienne Leigh i komičara Spike Milligan-a.

Zabluda: Mentalna bolest se meni ne može dogoditi.

Činjenica: Mentalne bolesti su začuđujuće česte, od njih nitko nije izuzet – može oboljeti bilo tko. Svjetska zdravstvena organizacija je 2004. godine provela istraživanje na preko 60000 odraslih osoba u 14 zemalja svijeta. Rezultati istraživanja pokazali su da je 9-17% ispitanika imalo neku epizodu mentalnog poremećaja u protekloj godini.

"Rene Descartes, filozof 17. stoljeća, smatrao je um potpuno odvojenim od tijela ističući razliku među njima. Gotovo dva stoljeća zagovaratelji mentalnog zdravlja pokušavali su ih iznova povezati. Znanost 21. stoljeća ne priznaje odvojenost mentalnog i tjelesnog zdravlja; um i tijelo su nerazdvojivi, zdravlje je stanje sveukupnog blagostanja, nema zdravlja bez mentalnog zdravlja."