Svjetski dan zdravlja - antimikrobna rezistencija, 07. travnja 2011.
Mirjana
Četvrtak, 07 Travanj 2011
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 07. travnja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO – World Health Organization).
Svjetska zdravstvena organizacija održala je prvu Skupštinu 1948. godine. Na Skupštini je odlučeno da će se 07. travnja, počevši od 1950-e godine, obilježavati kao Svjetski dan zdravlja. Smisao obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o specifičnoj i prioritetnoj zdravstvenoj problematici. Ove je godine Svjetski dan zdravlja posvećen antimikrobnoj rezistenciji.
Što je antimikrobna rezistencija? Antimikrobna rezistencija pojava je otpornosti mikroorganizama na, do tada, učinkovit lijek. Poznata je i kao rezistencija na lijekove.
Prije „ere antibiotika", izloženost čovjeka danas bezazlenim bakterijama mogla je uzrokovati smrt. Povijest je promijenio Aleksander Fleming 1929. godine otkrićem antibiotika. Antibiotici su, u kombinaciji s boljim higijenskim uvjetima, spasili mnoge ljudske živote.
Istovremeno, rastao je i evolucijski pritisak na bakterije. Bakterije su se morale izboriti za svoj opstanak. Ukoliko primijenjeni antibiotik na životu ostavlja određeni broj bakterija to su, uglavnom, najotporniji sojevi, odnosno jedinke. Otporni sojevi, koji su preživjeli, nastavljaju se razmnožavati i „izmjenjivati" otpornosti s drugim bakterijskim vrstama. Prva zabilježena bakterija s rezistentnošću bila je Escherichia coli rezistentna na penicilin (Abraham i Chain 1940).
Često se smatra se da su virusne bolesti problematične, a bakterijske izlječive.To je postala gotovo dogma stoljeća u kojem živimo. Međutim, bakterije nas uvijek mogu iznenaditi. Primjerice, od infekcija uzrokovanih samo jednom vrstom bakterija rezistentnih na antibiotike, godišnje umire više ljudi nego od AIDS-a.
Koji je mehanizam bakterijske rezistencije?
Da bismo razumjeli zbog čega bakterije ponovno postaju problem, potrebno je razumjeti njihovu „tajnu”.
Bakterije imaju kratak životni vijek i brzu izmjenu generacija te su konstantno izložene promjenama okoliša u kojem žive. Genetska varijabilnost osnova je evolucijskih promjena pa tako i razvoja „otpornih” bakterija, odnosno bakterijske rezistencije. Kada bi sve jedinke u populaciji bile genetski identične i kada bi svi njihovi potomci nasljeđivali iste osobine, evolucija ne bi bila moguća.
Glavni izvor genetske varijabilnosti u bakterija su mutacije. Svaka nastala promjena genetičkog materijala ispoljava se ne samo u bakteriji u kojoj je nastala, već i kod svih njenih potomaka.
Znanstvenici su godinama mislili da je molekula DNK izuzetno stabilna te da geni nemaju mogućnost kretanja po genomu unutar stanice. Ovu znanstvenu dogmu protresla je, ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, Barbara McClintock. Ona je otkrila postojanja tzv. pokretnih genetičkih elemenata, što je opovrgavano sve do dokaza ovog mehanizma i kod bakterije vrste Escherichia coli. Za svoje otkriće, Barbara McClintock primila je 1983. god., u dobi od 81 godine, Nobelovu nagradu iz područja medicine/fiziologije.
Što potiče antimikrobnu rezistenciju?
Antimikrobna rezistencija potiče se nepravilnom upotrebom lijekova, primjerice, premalom dozom ili nepoštivanjem provođenja terapije lijekom „do kraja” (u punoj dozi).
Lijekovi lošije kvalitete, pogrešno i preučestalo propisivanje i nedovoljno provođenje preventivnih mjera također pogoduju razvoju i širenju antimikrobne rezistencije.
Antimikrobna rezistencija - prioritetan javnozdravstveni problem Antimikrobna rezistencija nije novi problem, ali postaje sve opasnija i zahtijeva hitno ulaganje napora i sredstava u njeno rješavanje kako se ne bismo vratili u preantibiotičku eru. Danas živimo u razdoblju u kojem smo ovisni o antibioticima. Antimikrobna rezistencija je globalno proširena i predstavlja veliku opasnost za učinkovitost mnogih lijekova, kao i za borbu sa zaraznim bolestima.
Povodom Svjetskog dana zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija će, upravo iz ovog razloga ove godine, pozvati Vlade svih zemalja da izrade javnozdravstvene strategije i implementiraju intervencijske programe u cilju rješavanja i prevencije širenja navedenog problema. Globalna i multisektorna odgovornost hitno je potrebna.
Preporuke SZO-a u borbi protiv antimikrobne rezistencije
Svjetska zdravstvena organizacija poziva političare, javnozdravstvene djelatnike, zdravstvene djelatnike, farmaceuske kompanije, pacijente i opću javnost da preuzmu odgovornost i djeluju u borbi protiv antimikrobne rezistencije. Preporuke zemljama članicama su:
1. Donošenje nacionalnog plana borbe protiv antimbikrobne razistencije uz sudjelovanje civilnog društva 2. Jačanje nadzora i kvalitete laboratorija koji proizvode lijekove (antibiotike) 3. Osiguranje dostupnosti kvalitetnih lijekova široj populaciji 4. Regulacija i promocija racionalne upotrebe antibiotika, uključujući i veterinarsku struku: · osiguranje adekvatne skrbi za pacijenta · smanjenje upotreba antibiotika u uzgoju životinja za prehrambene svrhe 5. Unaprjeđenje prevencije bolesti 6. Unaprjeđivanje istraživanja i definiranje novih metodologija u borbi s antimikrobnom rezistencijom
Samo globalnom i multidisciplinarnom javnozdravstvenom strategijom možemo riješiti ovaj javnozdravstveni problem. Ukoliko ne djelujemo odmah, antimikrobna rezistencija mogla bi ugroziti mogućnost liječenja brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti.
Nesto & Jens sagt:Hallo Ihr Zwei!Schon von Euch Nachbarn zu horen )Ich gualbe weiter wie wir kann man in Griechenland fast nicht voneinander weg wohnen. Das hatten wir mal besser planen sollen!Wir fuhlen uns mindestens so wohl wie Ihr und auch fur uns kommt ein Flug nach Deutschland nur zu Besuchszwecken in Frage. Ich werde ab uns zu mal neugieren und vergleichen wie sich Eure Tempereaturen zu unseren verhalten. Gaaaaanz liebe GruYeDie anderen Griechen
Želite li najaviti događaj na našoj stranici, obavijest proslijedite na
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
emhIPclNYfXpRbqosau
Autor:: tdiopm () Objavljeno: 14-03-2012 03:15