Kurikularna struktura rada srednjih škola u Republici Hrvatskoj pruža mogućnost uvođenja novih i bogatijih postupaka odgoja i obrazovanja. Školski rad, pored obvezne nastave uključuje i izvannastavne aktivnosti - odgojno obrazovni rad koji nastavu nadopunjuje i obogaćuje. One nisu obvezne, ali se mogu priznati učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.
Brojna istraživanja naglašavaju značaj strukturiranih izvannastavnih aktivnosti koje pružaju mogućnost za rast i razvoj, timski rad, poboljšanje uspjeha u školi, bolje prilagođavanje ponašanja i razvoj vještina i interesa. Školski kurikulum predstavlja izradbu izvannastavnih programa i aktivnosti koje će škola planski provoditi, vodeći računa o potrebama, interesima, sklonostima i razvojnim mogućnostima učenika. Kako bi njegova izrada bila uspješnija, preporuča se aktivno sudjelovanje i učenika i nastavnika u tom procesu. Učenici kroz svoja predstavnička tijela (predsjednik razreda, vijeće učenika…) imaju mogućnost utjecati na dio odluka u školi.
No je li ta mogućnost iskorištena u praksi? Provedbom ranijih projekata u okviru Dijaloga između mladih i donositelja odluka (KA3, Erasmus+) (ABECEDA informiranja mladih, 2018. i Škola za dijalog, 2019.) u srednjim školama na našem području, uvidjeli smo potrebu i prostor da rad vijeća učenika
prestane biti samo deklarativna odredba u statutu škole, ali i prvi korak utjecaja učenika na rad i život u školi. Dobra volja postoji, ali nedostaje iskustva u ovakvom radu.
Vijeće učenika, legitiman i formalan način predstavničkog tijela učenika i učeničkog sudjelovanja, statutom ima mogućnosti davanja prijedloga tijelima Škole o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i rezultate u obrazovanju. Škole imaju veliku autonomiju u stvaranju pozitivnog okruženja za razvoj funkcionalnih vijeća učenika kroz svoje interne akte, a mogu utjecati i na uvođenje kvalitetnih izvannastavnih programa prilagođenih potrebama mladih. Zbog toga je potreba da vijeće učenika preuzme aktivniju ulogu predlaganja i sudjelovanja u izboru različitih izvannastavnih aktivnosti, sukladno interesima i potrebama učenika koje predstavljaju, te komunicira sa školom i dionicima u zajednici.
Sat razrednog odjela je jedan obavezan sat tjedno koji izvodi razrednik u srednjoj školi. Ne postoji službeni program za taj sat, već nastavnik ima veliku mogućnost izbora o tome koje će odgojno-socijalizacijske sadržaje implementirati u taj sat i kakve će metodičke scenarije prakticirati. U većini
srednjih škola na području grada Osijeka predsjednik razreda ujedno je i član vijeća učenika pa ovaj sat pruža prostor za angažiraniji rad vijeća učenika.
Nakon što se učenici upoznaju s ponudom u gradu, potrebno im je pružiti mogućnost biti akterima planiranja, organizacije i provedbe izvannastavnih sadržaja pa i na satu razrednog odjela. Time će mladi biti i inicijatori i nositelji kreativnih promjena i razvoja (s ciljem mijenjanja mišljenja i stavova u školi
i javnosti), jer osim rješavanja problema koji se direktno tiču učenika, mogu utjecati i na rješavanje širih društvenih pitanja koji utječu na učeničku populaciju, poput siromaštva, zaštite okoliša i sl.
I mladi Osijeka, kao EU građani imaju mogućnost utjecati i oblikovati Europsku Uniju sljedećih godina svojim aktivnostima, prateći smjer aktualne EU strategije za mlade, kao okvira za kreiranje sadržaja izvannastavnih aktivnosti. Ona sa svojim ciljevima (11 ciljeva - u različitim područjima života mladih) određuje smjer u kojemu bi se lokalna, nacionalna i europska suradnja u području mladih trebala kretati. Kroz rad s mladima zaključujemo da su ti ciljevi aktualni tematski okvir interesa i potreba mladih ljudi i u našem gradu. I logičnim se čini, kroz rasprave vezano za izvannastavni sadržaj, definirane upravo tim ciljevima, saznati više o aktivnostima koje doprinose ostvarenju ciljeva za mlade.
Za početak, kako bi i škola i učenici znali koji su to sadržaji koje sudionici iz zajednice provode, važno ih je međusobno povezati. Naše dugogodišnje iskustvo rada u području informiranja mladih, pokazalo je da je vrlo izazovno proslijediti sve informacije o brojnim mogućnostima i prilikama za mlade iz
lokalne zajednice (koje im mogu obogatiti život u školi), do svih učenika i predstavnika škola. I mladi redovito naglašavaju neinformiranost kao jedan od vodećih razloga njihovog nedovoljnog sudjelovanja u različitim društvenim procesima u zajednici.
Stoga je ova brošura doprinos povezivanju škola i brojnih aktivnosti koje u našem gradu provode organizacije za mlade. Na sljedećim stranicama donosimo kratki uvid u temu provedbe izvannastavnih sadržaja u školi i pregled, u obliku preporuka, svega onoga što su naši mladi sugrađani i sugrađanke - srednjoškolci, tijekom istraživanja i u dijalogu s donositeljima odluka rekli o svojim osobnim potrebama vezano za život u školi izvan nastave.