10. listopada obilježava se 35. Svjetski danmentalnog zdravlja. Od 1992. godine ovaj se dan obilježava diljem svijeta nainicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje. Cilj njegovaobilježavanja jest podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljemsvijeta i poticanje pozitivnih promjena koje iz te osviještenosti moguproizaći.
Svjetska zdravstvena organizacija definiramentalno zdravlje na sljedeći način: „Mentalno zdravlje stanje je mentalnedobrobiti koje ljudima omogućuje da se nose sa životnim stresovima, ostvaresvoje sposobnosti, uče i rade učinkovito te doprinose svojoj zajednici. Ono imaintrinzičnu i instrumentalnu vrijednost te predstavlja temeljno ljudsko pravo.”S druge strane, mentalni poremećaji mogu se opisati kao „klinički značajniporemećaji u spoznajnim procesima, emocionalnoj regulaciji ili ponašanjupojedinca. Obično su povezani s patnjom ili narušavanjem funkcioniranja uvažnim područjima života.”
Godine 1994. prvi je put obilježavanje ovog danadobilo krovnu temu. Ovogodišnja tema glasi: „Proživljena iskustva moraju sečuti: stvarni glasovi, stvarne promjene.” Ovogodišnja tema naglašava važnostuključivanja osoba s osobnim iskustvom problema mentalnog zdravlja uoblikovanje politika, usluga i odluka povezanih s mentalnim zdravljem. Slušanjeonih koji su patili ili i dalje pate može pružiti vrijedan uvid iz prve ruke,koji je neprocjenjiv pri razvijanju novih pristupa i mjera za rješavanjenjihovih problema.
Važno je naglasiti da se mentalno zdravlje ne možeodvojiti od zdravlja općenito. Program Ujedinjenih naroda Agenda 2030. zaodrživi razvoj ističe 17 ciljeva kojima treba težiti u nastojanju da se izgradizdraviji, ravnopravniji i održiviji planet. Jedan od tih ciljeva, treći cilj,odnosi se na promicanje zdravlja i dobrobiti. Konkretno, cilj 3.4 glasi: „Do2030. smanjiti za jednu trećinu prijevremenu smrtnost od nezaraznih bolestiprevencijom i liječenjem te promicati mentalno zdravlje i dobrobit.”
Prijevremena smrtnost predstavlja značajan razlogza zabrinutost kada govorimo o problemu mentalnih poremećaja. No prije samesmrtnosti potrebno je razmotriti i probleme koji joj mogu prethoditi. Problemimentalnog zdravlja mogu uzrokovati značajnu patnju i narušavanje svakodnevnogfunkcioniranja, dovesti do zlouporabe psihoaktivnih tvari ili povećati rizik odsamoozljeđivanja. Pritom govorimo samo o izravnom utjecaju na osobu koja pati,no posljedice često osjećaju i njezini bližnji, kao i društvo u cjelini.
Osim očite povezanosti s trećim ciljem održivograzvoja, pitanje mentalnog zdravlja povezano je i s nekoliko drugih ciljevaodrživog razvoja. Četvrti cilj usmjeren je na kvalitetno obrazovanje. Pitanjementalnog zdravlja neizbježna je tema u području obrazovanja. Rad s mladima,osiguravanje mogućnosti razvoja zdravih socijalnih i emocionalnih vještina terazumijevanje koncepata poput empatije od iznimne su važnosti. Za obrazovnedjelatnike važno je stvarati okruženja za učenje koja ne narušavaju zdravlje idobrobit učenika.
Stope depresije i anksioznih poremećaja 50 % suviše kod žena nego kod muškaraca. Time dolazimo do petog cilja održivog razvoja– rodne ravnopravnosti. Diskriminacija na temelju roda može imati ozbiljnenegativne posljedice za mentalno zdravlje. Rodna ravnopravnost ne može se upotpunosti ostvariti dok se ne smanji jaz u mentalnom zdravlju, a ne samoekonomske i pravne razlike.
Društvena nejednakost također može imatinegativan utjecaj na mentalno zdravlje. Osobe koje se nalaze na nižimdruštveno-ekonomskim položajima imaju znatno veće stope depresije, zlouporabepsihoaktivnih tvari i drugih problema mentalnog zdravlja. Osim što češće pateod tih problema, teže dolaze i do kvalitetne zdravstvene skrbi koja im jepotrebna. Sve je to povezano s desetim ciljem održivog razvoja, čiji je cilj smanjenjenejednakosti.
Naposljetku, imamo šesnaesti cilj – mir, pravdu isnažne institucije. Njegova je svrha promicanje miroljubivih i uključivihdruštava. Ovaj se cilj izravno povezuje s temom ovogodišnjeg Svjetskog danamentalnog zdravlja: „Proživljena iskustva moraju se čuti.” Ako je pojedincuuskraćena mogućnost uključivanja, sudjelovanja i ostvarivanja prava da senjegov glas čuje, teško je očekivati da će moći ostvariti dobro mentalnozdravlje.
Razumijevanjem svega navedenog možemo jasnovidjeti da su mentalno zdravlje i održivi razvoj snažno međusobno povezani.Zdraviji svijet vodi zdravijim umovima, a tako i obrnuto.
Za više informacija o Svjetskom danu mentalnogzdravlja, ciljevima održivog razvoja (SDG) te njihovoj međusobnoj povezanosti,posjetite poveznice navedene na dnu stranice.
Svjetskazdravstvena organizacija (WHO) – Svjetski dan mentalnog zdravlja
https://www.who.int/campaigns/world-mental-health-day
Svjetski dan mentalnog zdravlja – TheInternational Journal of Indian Psychology
https://ijip.in/wp-content/uploads/2020/05/B00342V2I42015.pdf
Globalno mentalno zdravlje i održivi razvoj(2018.)
Cilj 3održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN SDG 3)
https://globalgoals.org/goals/3-good-health-and-well-being/
Održivi razvojni ciljevi i mentalnozdravlje: spoznaje iz doprinosa globalne inicijative FundaMentalSDG
Informativni pregled ciljeva održivograzvoja (SDG): zdravstveni ciljevi: mentlno zdravlje
https://www.scribd.com/document/742651355/WHO-EURO-2018-2364-42119-58012-eng
Autor: Luka Đokić, volonter PRONI Centra, u sklopu projekta "Graditi zajedno 2" koji je sufinanciran kroz program Europske snage solidarnosti