Kalendar događanja

Svi 2021
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Kutije su za cipele, a etikete za odjeću



Mnogi obično kažu kako je današnje društvo izuzetno suvremeno i napredno te da je vrlo inkluzivno prema svim ljudima i društvenim skupinama. No, je li uistinu tako? Bez obzira na velike ljudske napretke i razvoj, i dalje su prisutne brojne društvene nepravde i mnogobrojni društveni problemi koje se ignorira, a najveću inicijativu u rješavanju istih preuzimaju mlade osobe. Kakvo je zapravo današnje društvo i što se sve događa unutar njega?


Plava boja je za dječake, a roza za djevojčice?!


Nekima kutije služe za cipele, nekima za skladištenje nepotrebnih stvari, nekima za umatanje poklona, nekima za izradu zanimljivih dekoracija, a današnjemu društvu služe pak za stereotipe. U današnjem društvu, od strane onih malo starijih, mogu se i dalje čuti vrlo stereotipni i konzervativni izrazi. Žene loše voze automobil; muškarac je glava obitelji; mladi slušaju samo narodnjake i stari ljudi ne znaju se služiti računalom samo su neki od stereotipa kojima su svi svakodnevno okruženi i izloženi. Suvremeno društvo svrstava određene boje, rase, zanimanja, aktivnosti, nacionalnosti, vjere, odjeću itd. u razne kutije te tako standardizira i ograničava pojedinca, ali i ostale društvene grupe. Na takav način razvijaju se predrasude i diskriminacija, potiče govor mržnje, gomilaju dezinformacije, potenciraju negativne emocije, utječe se na ponašanje pojedinca i sl. Hm, možda sljedeći put umjesto novoga para obuće u kutiji pronađete najnoviji par crnih lakiranih stereotipa broja 42?

„Pazi, ona je migrantica! Tko zna što sve nosi u toj torbi?“


Gotovo svi dijele istu sudbinu o predrasudama. Suvremeno društvo, i dalje, ima afinitet „etiketiranja“ pojedinaca ili društvene skupine na temelju prenagljenog stava. Predrasude upućene nekoj osobi ili određenim društvenim skupinama su poput etiketa na odjeći – svrbe, žuljaju, neugodne su i potrebno ih je što prije ukloniti. Neke od predrasuda koje su danas prisutne u društvu vežu se uz pripadnike romske zajednice i niski stupanj obrazovanja, Afroamerikance i pokušaje zločina, žene i poslovni neuspjeh, pripadnike LGBTQIA + zajednice i „eksperimentiranje“ s odabirom partnera, pripadnike islama i terorizam, siromaštvo i životni neuspjeh, pretilost i lijenost itd. Idući put kada kupite novi odjevni komad, zapitajte se koliko je, uistinu, neugodna etiketa koja je na njemu i koliko biste vremena izdržali noseći odjevni predmet s neželjenim kartončićem.


O -izmima i -fobijama 21.stoljeća…


Homofobija, rasizam, transfobija, seksizam, ksenofobija, nacionalizam itd. samo su neki od -izama i -fobija današnjega suvremenog društva, a oblici su diskriminacije. Neke su od negativnih strana diskriminacije poticanje govora mržnje, razvijanje privilegiranosti, opresija pojedinca i osjećaj smanjene vrijednosti.  Iako je društvo dosta napredovalo, diskriminiranje na temelju nečije seksualnosti, boje kože, rodnoga identiteta, spola, etniciteta, nacionalnosti i sl. i dalje je prisutno. Zašto je tako? U razgovoru s Nikolom Čurajem, magistrom sociologije i edukacije sociologije, saznajem kako je diskriminacija i dalje prisutna jer njezinu osnovu čine predrasude i stereotipi koji su, također, i dalje prisutni unutar današnjega društva. Čuraj kaže kako neki mogući načini suzbijanja diskriminacije variraju od izgradnje (pozitivnoga) odnosa između pojedinca i različitih društvenih skupina do jasnih antidiskriminacijskih stavova i politika javnih osoba.

Jedan od načina kako smanjiti i suzbiti diskriminaciju određenih društvenih skupina i osoba je i uvođenje obveznoga predmeta u škole – Građanskoga odgoja i obrazovanja. Djeca i mladi sve se češće susreću s raznim oblicima diskriminacije, bilo to aktivno ili pasivno, jer im društvo nameće određene stavove. Čuraj tvrdi kako je veliki potencijal u borbi protiv diskriminacije činjenično, konceptualno i praktično znanje o ljudskim pravima, civilnom društvu i općenito o demokraciji. Upravo je zato uvođenje ovakvoga obveznog predmeta od krucijalne važnosti za djecu i mlade kako bi na vrijeme bili educirani o raznim temama i problematici društva u kojem žive.

Mišljenje mladih o uvođenju obaveznoga Građanskog odgoja i obrazovanja je dvojako. Iako joj zvuči zanimljivo, učenica I. osječke gimnazije Ana Pinotić (17) smatra kako bi neki učenici bili preopterećeni tim predmetom zbog ostalih školskih obveza. Međutim, naglašava kako je posebno potrebno pričati o društvenim problemima u srednjim školama. Drukčijega je mišljenja Jan Maršalek (18), učenik Tehnološke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića Osijek, koji misli kako bi uvođenje obveznoga Građanskog odgoja i obrazovanja bio odličan potez jer bi se tako naučile poštivati različitosti. Predmet mu se čini vrlo zabavnim i poučnim te smatra kako bi svi mogli naučiti mnogo toga zanimljivoga. S Maršalekovim mišljenjem o ovoj temi slaže se i Deana Bubanj (20), studentica osječkoga Odjela za matematiku, koja ističe kako bi se uvođenjem obveznoga Građanskog odgoja i obrazovanja u škole podignula svijest o društvenim nepravdama i problemima, naučile prihvaćati i poštivati različitosti te bi se lakše razumjelo civilno društvo.


Govor mržnje.


Stereotipi + predrasude + diskriminacija = govor mržnje, matematička je formula koju mogu shvatiti gotovo svi bez obzira na predznanje „vrlo zahtjevnih“ računskih operacija. Društvene nepravde i problemi donose mnogobrojne negativne posljedice, a jedna je od njih i sve učestaliji govor mržnje. On potiče agresivno ponašanje i diskriminaciju, utječe na vrijednosti pojedinca, krši društvene norme i ljudska prava, dovodi u pitanje slobodu govora itd. Danas se mladi na aktivistički način bore protiv društvenih nepravdi, problema i govora mržnje jer smatraju kako šutnja i pasivnost nikada nisu bile mogućnosti rješavanja problema u društvu.

Jedan je od primjera aktivizma mladih osječka neformalna inicijativa mladih pod nazivom „Mladforma“. Ona je osnovana od strane mladih aktivista, volontera, članova civilnoga sektora i drugih entuzijasta koji žele doprinijeti lokalnoj zajednici, kreirati i provoditi aktivnosti i projekte za mlade, apelirati na društvene probleme i ono vrlo bitno – uklanjati govor mržnje. „Mladforma“ je do sada samoinicijativno uklonila govor mržnje s dvaju gradskih pročelja te tako promijenila vizuru grada na Dravi i ukazala na društvenu problematiku.

Student Ekonomskoga fakulteta Osijek i član „Mladforme“ Saša Milaković (22) kaže kako je ova neformalna inicijativa mladih tijekom 2020. godine napravila dosta toga, a među ljudima posebno je „odjeknulo“ uklanjanje govora mržnje s gradskih pročelja razigranim i pozitivnim grafitima. Osim toga, obilježili su Međunarodni dan žena ukazivanjem na ogromnu razliku u broju imenovanih ulica prema muškarcima i ženama, a Svjetski dan Roma obilježili su edukacijom o romskoj kulturi i jeziku. Saša ističe kako su posebno ponosni na projekt Bez filtera kojim na društvenim mrežama ukazuju na probleme u lokalnoj zajednici, a jedan od timova bavi se ljudskim pravima i govorom mržnje.

 

Tko zna, možda se baš Vi odvažite na aktivizam i budete pozitivna promjena u današnjem društvu?!


Tekst:  Ivan Vuknić