Kalendar događanja

Listopad 2021
Pon
Uto
Sri
Čet
Pet
Sub
Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Predstavljeni rezultati velikog istraživanja o utjecaju pandemije na školstvo u Hrvatskoj

Istraživanje Instituta za društvena istraživanja provedeno na 20 000 učenika i 5 000 nastavnika u srednjim i osnovnim školama diljem Hrvatske pokazalo je da je na veliku većinu učenika pandemija imala izrazito negativan utjecaj.

 

Institut za društvena istraživanja proveo je istraživanje na 20 000 učenika i 5 000 nastavnika iz 161 osnovne i srednje škole o tome kako su na njih utjecale pandemija i potresi. Istraživanje je dio projekta Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika

Rezultate je na konferenciji za medije u srijedu predstavio Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja. Rezultati istraživanja, budući da su provedeni na velikom uzorku, reprezentativni su za sve osnovne i srednje škole. 

Istraživanje je pokazalo da je na veliku većinu učenika pandemija imala izrazito negativan utjecaj. Ipak, trećina (33,3 posto) maturanata rekla je da je pandemija pozitivno utjecala na njihov odnos s obitelji.

Tijekom pandemije najviše je patilo psihičko zdravlje učenika. 

– Negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje dominantan je. Primjećujemo značajno povećanje depresivnog i anksioznih stanja učenika, ali broj vršnjačkog nasilja je stagnirao ili je došlo do blagog pada – jedan je od zaključaka stručnih djelatnika.

Takav negativan utjecaj na psihičko zdravlje postaje značajan društveni i javnozdravstveni problem koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije kroz koju prolazimo, zaključuju znanstvenici. 

Istraživanje je pokazalo i da su promjene u nastavi uzrokovale pad radnih navika i motivacije kod učenika, zbog čega je potrebno nadoknaditi mehanizme kojima bi se radne navike i motivacija učenika nadoknadile. 

– Izostanak adresiranja ovih nedostataka može Hrvatsku koštati zaostajanja u budućnosti – upozoravaju s Instituta za društvena istraživanja. 

Što se tiče zadovoljstva nastavom na daljinu, učenici svih generacija procjenjuju učioničku nastavu kvalitetnijom od nastave na daljinu. Posebno se to odnosi na ključne elemente procesa poučavanja i učenja poput razumljivosti, jasnoće i zanimljivosti. Navedeno, dodaju autori, ne znači da treba odustati od nastave na daljinu, već da je treba poboljšati prije svega kroz davanje podrške školama u vezi korištenja digitalnih sadržaja, dizajna nastave, vrednovanja i ocjenjivanja.

Učenici i nastavnici, također, negativno procjenjuju utjecaj dijela epidemioloških mjera u školama na nastavu. To se prije svega odnosi na obvezu nošenja maski tijekom nastave, ali i na nemogućnost miješanja učenika te skraćivanje trajanja nastavnog sata.

I psihičko zdravlje nastavnika također ja patilo: rad u školi zbog pandemije postao je izrazito zahtjevniji, a nastavnici izvještavaju o većoj razini stresa u odnosu na razdoblje prije pandemije. Dio nastavnika zbog toga više ne osjeća isti entuzijazam prema svojoj profesiji, što se može odraziti željom za promjenom karijere.

Pristup obrazovnih vlasti, zaključuju istraživači, do sada je bio primjeren, no nužno je hitno izraditi sustavne mjere i politike koje bi adresirale psihosocijalno zdravlje učenika, nužno je pokušati nadoknaditi odgojno-obrazovne gubitke u školovanju djece i mladih, a također je nužno – držati škole otvorenima

Istraživači su istaknuli komentar učenice 2. razreda Srednje škole u Zadru u kojem je napisala da su učenici bez škole kao brod bez sidra

– Mislila sam da to nikada neću reći ili napisati, ali škola, ova stvarna škola, je jeb… važna. I to još više zbog toga kako se osjećamo nego što tu naučimo. Bez nje smo nigdje… Kao brod bez sidra.

 

 

Izvor: studentski.hr